Procena rizika IKT sistema je sistematski pregled svega što može da ugrozi vaše informacione sisteme i podatke: koje su pretnje realne, koliko je verovatno da se ostvare i kakve bi posledice ostavile na poslovanje. Rezultat je dokument, Akt o proceni rizika, na kome se kasnije zasniva izbor mera zaštite. Novi Zakon o informacionoj bezbednosti iz 2025. godine ovo više ne prepušta dobroj volji, pa je za veliki broj organizacija procena rizika zakonska obaveza.
Nova zakonska obaveza Novo!
Ko podleže obavezi
Zakon se odnosi na operatore IKT sistema od posebnog značaja. Oni se, po uzoru na evropsku NIS2 direktivu, dele na dve grupe: prioritetne i važne. Obaveze su u osnovi iste, a razlikuju se strogost nadzora i visina kazni. Novina je i to što zakon obuhvata ne samo pravna lica i organe vlasti, već i preduzetnike, odnosno fizička lica u svojstvu registrovanog subjekta.
Prioritetni operatori
- Organi javne vlasti i operatori kritične infrastrukture
- Energetika i rudarstvo
- Saobraćaj
- Bankarstvo i finansijska infrastruktura
- Zdravstvo
- Drugi subjekti čiji bi prekid rada ozbiljno ugrozio javnu bezbednost, zdravlje ili stabilnost sistema
Važni operatori
- Poštanske usluge
- Naučnoistraživačke institucije
- Proizvodnja hrane i hemikalija
- Proizvodnja elektronike, mašina i motornih vozila
- Medicinska sredstva i upravljanje ambalažnim otpadom
- Pružaoci usluga informacionog društva
Navedeni spisak je ilustrativan. Tačnu kategoriju određuju opšti i sektorski kriterijumi, uključujući veličinu privrednog subjekta, koje posebnim aktom propisuje Vlada. Zato nije isključeno da se obaveza odnosi i na manja preduzeća u pomenutim delatnostima.
Šta procena obuhvata
Procena se radi po jedinstvenoj metodologiji u šest koraka. Ona se oslanja na međunarodne okvire (ITSRM Evropske komisije, ENISA, NIST SP 800-30 i ISO/IEC 27005).
Definisanje opsega
Utvrđuje se koji sistemi, procesi i podaci ulaze u procenu, a koji ne ulaze i zašto.
Popis resursa
Lokacije, hardver, softver, zaposleni, informacije i treća lica, svaki sa vlasnikom i procenom značaja za poverljivost, integritet i raspoloživost.
Identifikacija pretnji
Od prirodnih i industrijskih, preko grešaka i nenamernih propusta, do namernih napada (ransomware, socijalni inženjering), rizika spoljnih usluga i lanca snabdevanja i insajderskih pretnji.
Analiza rizika
Za svaku pretnju se ocenjuju verovatnoća i uticaj, a rezultat se unosi u matricu i registar rizika.
Postupanje sa rizikom
Za svaki rizik se bira strategija: prihvatanje, prenos (na primer osiguranjem ili outsourcingom), izbegavanje ili ublažavanje, uz izračunavanje preostalog rizika.
Praćenje i revizija
Procena nije jednokratna: ponavlja se najmanje jednom godišnje i nakon svake značajnije promene.
Šta sadrži Akt o proceni rizika
Obavezni sastojci u praksi
- Opseg, period procene i granice sistema
- Registar resursa sa vlasnicima i procenom vrednosti
- Identifikovane pretnje i na šta ciljaju
- Ocena verovatnoće i uticaja po pretnji i resursu
- Registar rizika i odluka o postupanju za svaki rizik
Upravljanje dokumentom
- Prihvatljiv nivo rizika koji odobrava organ upravljanja
- Plan revizije, najmanje jednom godišnje, sa razlozima za vanrednu reviziju
- Preporuka je da dokument bude poverljiv, jer opisuje slabosti vašeg sistema
- Na njemu se zasniva Akt o bezbednosti IKT sistema, koji propisuje konkretne mere zaštite
Šta je već doneto, a šta sledi
- 31. oktobar 2025.Stupio je na snagu Zakon o informacionoj bezbednosti („Sl. glasnik RS“, br. 91/2025).
- 10. jul 2026.U Službenom glasniku objavljen Pravilnik o opštoj metodologiji za procenu rizika, koji je stupio na snagu osmog dana od objavljivanja.
- 1. januar 2027.Kancelarija za informacionu bezbednost počinje da vrši nadzor u punom obimu.
- 30. april 2027.Krajnji rok da operatori donesu Akt o proceni rizika i Akt o bezbednosti IKT sistema.
Nepoštovanje obaveza je prekršaj. Novčane kazne za operatore idu do 2.000.000 dinara kod prioritetnih, odnosno do 1.000.000 dinara kod važnih operatora, a odgovorno lice može biti kažnjeno i lično. Moguće su i druge mere, među njima obavezno bezbednosno testiranje. Pošto se svaki propust računa kao poseban prekršaj, kazne se mogu sabirati.
Kako izgleda izrada procene
Uvodni razgovor
Utvrđujemo da li ste obveznik i koja se kategorija na vas primenjuje, i dogovaramo opseg.
Prikupljanje podataka
Zajedno popisujemo sisteme, podatke, dobavljače i odgovorne ljude.
Izrada procene
Radi se po propisanoj metodologiji, sa registrom resursa, katalogom pretnji i registrom rizika.
Predaja i usvajanje
Predajemo Akt o proceni rizika sa preporukama mera, spreman za usvajanje na nivou organa upravljanja.
Po potrebi nadovezujemo izradu Akta o bezbednosti IKT sistema, penetracione testove i godišnju reviziju. Za sve navedene usluge postoje aktivne i važeće licence.
Odgovori na najčešće dileme
Da li moja firma mora da ima Akt o proceni rizika?
Mora ako spada u operatore IKT sistema od posebnog značaja, prioritetne ili važne. To zavisi od delatnosti i, prema kriterijumima koje propisuje Vlada, od veličine firme. Ako niste sigurni, javite se i proverićemo zajedno.
Koliko se često procena ponavlja?
Akt se revidira najmanje jednom godišnje, a ranije kad se značajno promene pretnje, ranjivosti ili okruženje, na primer posle većeg incidenta ili uvođenja novog sistema.
Ko usvaja Akt o proceni rizika?
Odgovornost za donošenje akta je na organu upravljanja operatora. IT služba ga priprema, ali uprava ga usvaja i preuzima odgovornost.
Imamo već urađenu procenu rizika. Da li važi?
Postojeća procena može poslužiti kao dobra polazna osnova, ali treba proveriti da li sadrži sve što propisana metodologija traži. Ako nešto nedostaje, dopunjuje se, bez potrebe da se sve radi iznova.
Koja je razlika između Akta o proceni rizika i Akta o bezbednosti?
Akt o proceni rizika pokazuje šta vas ugrožava i koliko ozbiljno. Akt o bezbednosti na osnovu toga propisuje konkretne mere zaštite, procedure i odgovornosti. Prvi je preduslov za drugi.
Da li zakon dozvoljava da proveru radi spoljni stručnjak?
Da. Godišnju proveru usklađenosti mera zaštite operator može da radi samostalno ili uz angažovanje spoljnih eksperata, uz pisani izveštaj.